Finansijska ušteda
Ulazite u crvenu zonu na računu za struju? Solarna elektrana snage 10 kW menja pravila igre.
Da više ne bi ulazio u crveno kad vidiš račun za struju ugradi solarnu elektranu.

Finansijska ušteda
Da više ne bi ulazio u crveno kad vidiš račun za struju ugradi solarnu elektranu.

Za mesec dana potrošio si 1.500 kWh električne energije (1.200 kWh viša tarifa i 300 kWh niža tarifa). Solarna elektrana od 10 kWh mogla bi da ti smanji račune za struju i do 80%. U ovom članku čeka te kalkulator gde sve možeš sam da proveriš.
Crvena zona na računu za struju predstavlja deo potrošnje električne energije iznad 1.200 kWh mesečno koji se ekstra naplaćuje. Logika sistema je socijalna, a ne tržišna: osnovna potrošnja domaćinstva je jeftina, a ko troši mnogo više od toga, npr. greje bazen ili veliku kuću na struju, plaća i za one koji troše malo.
Zato se crvena zona često zove i zonom luksuza. Problem je što se taj „luksuz" danas lako dostigne i bez bazena: dovoljni su toplotna pumpa ili električni automobil.
Tarifna politika u Republici Srbiji (državne kompanije EPS, koja je garantovani snabdevač električnom energijom u Republici Srbiji) datira još iz 2001. godine. Uvedena je sa idejom racionalizacije potrošnje električne energije i smanjenja opterećenja elektroenergetskog sistema, posebno usled grejanja na struju tokom zime. Od tada je doživela više izmena, a u trenutku pisanja ovog članka važeći pragovi su sledeći:
Zona | Opseg |
|---|---|
Zelena | 0 - 350 kWh |
Plava | 351 - 1.200 kWh |
Crvena | Preko 1.200 kWh |
Valja napomenuti da ove granice važe za obračunski period od 30 dana. Za svaki dan više ili manje, granica zelene zone pomera se za 11,67 kWh, a granica crvene za 40 kWh. U mesecu koji traje 31 dan, zelena zona je do 362 kWh, a crvena zona počinje na 1.240 kWh – plava je između ove dve granice.
Da stvar bude gora, izmena iz oktobra 2025. je spustila prag za ulazak u crvenu zonu sa tadašnjih 1.600 kWh na trenutno važećih 1.200 kWh. Poslednjih meseci se iz medija moglo saznati da se razmatra dalje spuštanje granice za crvenu zonu, u sklopu paketa poskupljenja cene električne energije najavljenog za kraj 2026. godine.
Uzmimo primer mesečne potrošnje električne energije od 1.500 kWh. Od toga, 300 kWh će pasti u crvenu zonu. Na sajtu Elektroprivrede se može naći kalkulator koji daje račun za struju na osnovu potrošnje. Pod pretpostavkom da je odnos dnevne i noćne potrošnje (više i niže tarife) 80:20, račun za ovu potrošnju iznosio bi 29.619,16 RSD.Da niste potrošili tih poslednjih 300 kWh račun za struju bi iznosio 19.816,23 RSD.
Rezultat je jasan: petina ukupne potrošnje čini trećinu ukupnog računa za struju. Ili drugim rečima: Povećanje potrošnje za 25% povećava račun za struju za 50%.

Dilema jednog našeg klijenta je bila sledeća: Ako sam recimo 25. u mesecu došao do granice od 1.200 kWh, i od tog dana pa do kraja meseca uključujem potrošnju samo u noćnoj tarifi, da li će mi se ta prekomerna potrošnja obračunavati po jeftinoj struji (4 puta jeftinije)?
Odgovor ga je demotivisao od te ideje. Potrošnja će se u tom mesecu raspodeliti na dnevnu i noćnu tarifu prema ukupnom odnosu potrošnje u ove dve tarife u tom mesecu, što je značilo da će imati i značajan udeo skupe struje u crvenoj zoni iako je do kraja meseca trošio samo jeftinu struju.
Solarna elektrana je izvor električne energije koji vas može rešiti ovog problema. Solarna elektrana proizvodi električnu energiju tokom sunčanih sati, a to se poklapa sa višom odnosno skupljom tarifom.
Kako bi problem bio rešen za celu godinu a računi bili što niži, potrebno je steći status kupca-proizvođača sa neto-merenjem. Taj status omogućava da viškove energije iz elektrane predajete mreži u letnjem periodu, a trošite ih zimi. Ovako se mreža ponaša kao skoro besplatna baterija, a rezultat su sniženi računi tokom cele godine.
Treba znati da neto merenje zadržavaju domaćinstva koja do 31. decembra 2026. podnesu zahtev za prilagođenje mernog mesta (Zakon o energetici, član 131), te je pametno da požurite sa izgradnjom elektrane ukoliko imate problem sa crvenom zonom. Imajte na umu da je ovaj status uveden kao podsticajna mera u programu povećanja udela obnovljivih izvora energije u Srbiji, pa ga treba iskoristiti.
Više o roku za sticanje statusa kupca-proizvođača možete pročitati u posebnom članku.
Sistem funkcioniše tako što se od dostupne energije iz solarne elektrane prvo napaja postojeća potrošnja u objektu, a eventualni višak se predaje mreži. Deo energije koji potrošite u trenutku proizvodnje elektrane neće ni proći kroz brojilo pa vam i ne može biti obračunat. Ostatak energije ćete predati mreži i on će biti registrovan kroz novo, dvosmerno brojilo, koje se ugrađuje u proceduri sticanja statusa kupca-proizvođača. Tu energiju ćete u tom danu trošiti kada zađe sunce, dok ne krene jeftina struja, ali i sezonski u doba kada se proizvodnja smanji.
Nakon ugradnje optimalno dimenzionisane solarne elektrane (one koja proizvodi onoliko koliko vi godišnje trošite u višoj tarifi) možete zaboraviti na zone na računu za struju. Ovakva elektrana će u toku godine pokriti vaše potrebe za energijom u toku više tarife, te se ništa neće obračunavati kroz zone.
Zone će ostati samo za noćnu potrošnju, i to će se u najvećem broju slučajeva odvijati samo kroz zelenu zonu. Pravila sistema nalažu da proizvodnja smanjuje tarifu u kojoj se i javlja, a to je samo dnevna tarifa. Niža tarifa je 4 puta jeftinija od više, te komotno nastavite da trošite energiju u ovoj tarifi bez bojazni za cenom.
Proizvodnja solarne elektrane jeste zavisna od upadnog ugla sunčevih zraka na solarne panele, kao i od trajanja obdanice. Zimi je sunce nisko pa je upadni ugao obično lošiji, a i obdanica traje znatno kraće.
No to ne treba da vas brine ukoliko ste u statusu kupca-proizvođača, jer pri ispravno dimenzionisanoj solarnoj elektrani prema vašoj godišnjoj potrošnji, imaćete dovoljno energije na raspolaganju i za ovaj deo godine.

Postoje tri razloga zašto preporučujemo elektranu snage 10 kW
Prvi je trenutno važeći propis o limitu snage solarne elektrane na maksimalnih 10,8 kW. Ova granica se u praksi svodi na to da se ugrađuje invertor snage 10 kW dok snaga panela može biti i veća od 10 kWp. Preporučena maksimalna snaga panela ne bi trebalo da pređe 15 kWp za optimalan rad invertora. Ovakav sistem je potpuno u skladu sa pravilima koja snagu elektrane određuju kao manju od dve snage: snage invertora ili zbirne snage panela, pa će „birokratska“ snaga elektrane biti jednaka 10 kW a vi ćete dobiti sistem koji proizvodi (skoro) kao elektrana snage 15 kWp.

Drugi razlog je što je elektrana sa panelima snage 10 kWp dovoljna ukoliko je trenutni prosečni (ne maksimalni) račun za struju do 25.000 RSD. Preko 90% klijenata sa kojima smo radili spada u ovu kategoriju i odlučuje se za ovaj sistem, imajući na umu i treći razlog.
Treći razlog je naša preporuka da treba sagledati perspektivno stanje potrošnje, jer je elektrana investicija za sledećih 25 godina, u kojima može doći do povećanja potrošnje. Situacije kao što su ugradnja toplotne pumpe ili kupovina električnog automobila mogu naglo povećati energetske potrebe objekta. Na sve to, kada je ekipa već na terenu, razlika u ceni elektrane snage 8 kW i 10 kW nije veća od 1.000 EUR, pa klijenti gotovo po pravilu dodaju koji kilovat više.
Za ovo pitanje napravili smo kalkulator. On poredi vaš sadašnji račun za struju sa računom koji biste imali da imate solarnu elektranu od 10 kW.
Unesite potrošnju u višoj i nižoj tarifi sa svog računa i izaberite mesec na koji se račun odnosi. Kalkulator prikazuje oba računa, stavku po stavku, istim redom kao na računu EPS-a, pa ih lako možete uporediti.
Za proizvodnju smo koristili merenja sa elektrane koju pratimo od 2024. godine, umanjena za 15%, da procena ne bi bila preoptimistična. Kalkulator na osnovu unetog meseca procenjuje vašu potrošnju tokom cele godine i prati koliko viška elektrana preda u mrežu leti. Kad izaberete zimski mesec, računa samo sa onim viškom koji bi vam zaista ostao. Ako vam je potrošnja prevelika da bi je 10 kW pokrilo tokom godine, kalkulator će vam to i napisati.
Rezultat je procena, ne ponuda. Popusti koje EPS odobrava za plaćanje u roku nisu uračunati, a stvarna ušteda zavisi i od toga koliko struje trošite dok elektrana radi.
Prepišite potrošnju sa računa za struju i uporedite iznos koji ste platili sa onim koji biste platili kao kupac-proizvođač.
Iznos na vašem računu može odstupati od prikazanog. Nismo uračunali popuste koje EPS odobrava — za plaćanje u roku dospeća i za elektronsku dostavu računa — pa je vaš stvarni račun verovatno nešto niži. Proračun koristi prosečnu proizvodnju za izabrani mesec; stvarna zavisi od nagiba i orijentacije krova, senke i vremena. Potrošnju ostalih meseci procenjujemo prema tipičnom godišnjem rasporedu, da bismo izračunali koliko viška elektrana nakupi do izabranog meseca. Za tačnu ponudu pošaljite nam račune.
Granica crvene zone | 1.200 kWh za 30 dana (za 31 dan: 1.240 kWh) |
Cena u crvenoj zoni | duplo skuplje nego u plavoj: 28,84 din/kWh u višoj i 7,21 din/kWh u nižoj tarifi, bez poreza |
1.200 → 1.500 kWh mesečno | 25% više struje, 49,5% veći račun (19.816 → 29.619 din) |
Niža tarifa | četiri puta jeftinija, ali i noćni kWh ulaze u crvenu zonu |
Proizvodnja elektrane od 10 kW | oko 12.000 kWh godišnje |
Višak iz leta | prenosi se iz meseca u mesec do 31. marta, prebija se samo sa višom tarifom |
Rok za neto merenje | zahtev za prilagođenje mernog mesta do 31. decembra 2026. |
Niža tarifa, poznata i kao noćna tarifa, tačno je četiri puta jeftinija od više tarife. Istu količinu preuzete električne energije plaćate 4 puta manje ako je ona preuzeta tokom niže tarife. Nekada dolazi do zabune kada je u pitanju trajanje i početak niže tarife.
Niža tarifa traje ukupno 8 sati u toku svakog dana tokom godine. Međutim, niža tarifa ne počinje u istom trenutku u svim delovima naše zemlje.
Distributivno područje Beograd – niža tarifa počinje u ponoć i traje do 8h;
Distributivno područje Novi Sad (teritorija Vojvodine) – niža tarifa počinje u 23h i traje do 7h;
Distributivna područja centrale i južne Srbije (Kraljevo, Kragujevac, Niš) – niža tarifa počinje u 22h i traje do 6h;
Ovaj raspored napravljen je sa razlogom. Kada bi sva područja imala istu satnicu moglo bi doći do velikog udara na mrežu nastalog velikom potražnjom energije, ako bi svi svoje bojlere uključili u istom trenutku. Svakako, ako ugradiš solarnu elektranu o ovome više nikada nećeš morati da vodiš računa.
(Solar insights)